Pretjerana priprema za razgovor za posao može da vam odmogne više nego što mislite. Umjesto da budete sigurniji, možete početi previše razmišljati o svakom odgovoru i teže se snalaziti kada razgovor krene drugačije nego što ste očekivali.
Tri dana prije razgovora već znate kako ćete odgovoriti na pitanje o sebi. Vježbali ste šta ćete reći o prethodnom poslu, pripremili odgovor o svojim manama i nekoliko puta pročitali sve što ste mogli pronaći o kompaniji ali ipak nastavljate.
Tražite još pitanja. Gledate još jedan video o intervjuima. Prepravljate odgovor ya koji ste juče mislili da je dobar. Veče prije razgovora više niste sigurni ni u ono što ste na početku znali.
Pretjerana priprema za razgovor za posao počinje onda kada više ne učite ništa što vam stvarno pomaže, već pokušavate unaprijed pripremiti odgovor na svaku moguću situaciju, a razgovor za posao se jednostavno ne može pripremiti od riječi do riječi.
👉 Tražite nove poslovne prilike? Posjetite sajt agencijaspektar.com/ i pretražite aktuelne oglase za posao.
Kada priprema za razgovor za posao postaje pretjerana?
Nakon stotina razgovora s kandidatima, lako se primijeti ko je došao pripremljen. Ali ne postoji tačan broj sati koji je za to potreban. Mnogo je važnije da li vam priprema pomaže da budete sigurniji ili vas navodi da sve više sumnjate u svoje odgovore.
Ako ste proučili kompaniju, razumijete poziciju, znate koje iskustvo želite da istaknete i razmislili ste kako biste odgovorili na najčešća pitanja na razgovoru za posao, vjerovatno već imate dobru osnovu.
Dodatna priprema postaje problem kada počnete:
- stalno mijenjati već pripremljene odgovore
- tražiti odgovor na svako moguće pitanje
- učiti cijele rečenice napamet
- osjećati veću nesigurnost što više čitate
- odgađati prijavu ili intervju jer se još „ne osjećate spremno“.
U tom trenutku vam možda više ne treba dodatna priprema. Potrebno vam je više iskustva u samim razgovorima za posao, jer se sigurnost gradi i kroz stvarne intervjue.
Vrlo često se iza stalne pripreme krije strah od intervjua
Još jedan članak, još nekoliko pitanja i još jedan krug vježbanja mogu djelovati kao odgovorna priprema. Ali ponekad samo odgađamo trenutak u kojem više ne možemo kontrolisati šta će se dogoditi.
Dok vježbate sami, možete ponoviti odgovor. Na intervjuu ne znate koje će pitanje uslijediti, kako će sagovornik reagovati niti da li će tražiti dodatno objašnjenje. Upravo ta neizvjesnost kod mnogih kandidata povećava strah od razgovora za posao.
Možete imati dovoljno informacija, a ipak nastaviti da se pripremate. Ne zato što ne znate šta ćete reći, već zato što želite da se osjećate potpuno sigurno. A taj osjećaj se rijetko dobije samo još jednim krugom pripreme.
Previše savjeta može da vas učini nesigurnijim
Recimo da pripremate odgovor na pitanje o svojim slabostima. Pročitate jedan kvalitetan primjer i shvatite princip: izaberite stvarnu slabost, objasnite kako se ona pokazuje i šta radite da je poboljšate.
Zatim pročitate još deset različitih savjeta.
Jedan kaže da odgovor treba da bude kratak. Drugi da treba ispričati konkretnu situaciju. Treći savjetuje potpuno drugačiju strukturu. Na kraju više ne razmišljate o vlastitom iskustvu, nego pokušavate da shvatite koji je odgovor „pravilan“.
I pitanje „koja je vaša najveća mana“ tada može postati teže nego što je bilo na početku pripreme.
Isto se može dogoditi sa gotovo svakim pitanjem na intervjuu. Više informacija nije uvijek ono što vam nedostaje. Ponekad vam samo treba dovoljno vremena da razmislite šta je vaš odgovor.
Zašto nije dobro učiti odgovore napamet
Priprema odgovora nije isto što i učenje odgovora napamet. Dobro je znati koje primjere iz iskustva želite da pomenete. Dobro je i unaprijed razmisliti kako ćete objasniti neku osjetljiviju temu.
Ali ako zapamtite cijelu rečenicu i pokušavate da je ponovite potpuno isto, dovoljno je da HR postavi pitanje malo drugačije i možete izgubiti tok misli.
Recimo da ste pripremili odgovor na pitanje:
„Zašto želite da napustite trenutni posao?“
A sagovornik vas pita:
„Šta vam trenutno nedostaje na poslu zbog čega razmišljate o promjeni?“
Suština je slična, ali naučeni tekst više ne odgovara u potpunosti pitanju. Zato je bolje razumjeti šta želite da kažete nego pamtiti kako tačno želite da to izgovorite.
👉 Tražite nove poslovne prilike? Posjetite sajt agencijaspektar.com/ i pretražite aktuelne oglase za posao.
Koliko pripreme za razgovor za posao je dovoljno?
Dovoljno ste pripremljeni kada možete da odgovorite na nekoliko osnovnih pitanja bez potrebe da čitate unaprijed napisan tekst.
Prije intervjua trebalo bi da znate:
- čime se kompanija bavi
- šta se traži na poziciji
- zašto ste se prijavili
- koja iskustva su vam najrelevantnija
- dva ili tri konkretna primjera iz prethodnih radnih iskustava
- šta želite da pitate poslodavca.
Ako vas posebno brine da nemate dovoljno iskustva, korisnije je da pripremite nekoliko primjera koji pokazuju šta već znate nego da pokušavate predvidjeti kako ćete se porediti sa drugim kandidatima. Kandidati sa manje iskustva često mogu proći bolje na intervju upravo kada svoje iskustvo predstave konkretnije i pokažu da razumiju posao za koji se prijavljuju.
Ne morate unaprijed pripremiti odgovor na svako pitanje koje biste mogli dobiti. Ako već znate osnovne informacije o kompaniji, razumijete poziciju i možete bez posebnih bilješki objasniti svoje najvažnije iskustvo, još nekoliko sati čitanja vjerovatno neće riješiti nervozu.
Tada je korisnije odmoriti se. Ne morate doći na intervju sa odgovorom na sve. Treba da dođete dovoljno pripremljeni da možete slušati, razmišljati i razgovarati.
Razgovor neće ići tačno onako kako ste zamislili
Možete pripremiti deset pitanja, a dobiti jedanaesto. HR može preskočiti pitanje koje ste najviše vježbali i deset minuta razgovarati o projektu kojeg ste u CV-u pomenuli u jednoj rečenici.
To nije znak da priprema nije bila korisna. To je jednostavno priroda razgovora.
Zato vam je važnija sposobnost da saslušate pitanje, razmislite nekoliko sekundi i odgovorite na ono što ste zaista pitani nego da imate spremnu rečenicu za svaku situaciju.
Pauza prije odgovora takođe nije greška. Ne morate početi da govorite istog trenutka kada sagovornik završi pitanje. Vrlo često ćete bolji odgovor dati upravo zato što ste zastali i razmislili.
Najbolja priprema ostavlja prostor za razgovor
Cilj pripreme nije da na intervjuu ništa ne može da vas iznenadi jer je to skoro nemoguće.
Kao što smo već spomenuli, važno je da dobro poznajete svoje iskustvo, kompaniju i poziciju za koju ste se prijavili tako da ne morate tokom razgovora razmišljati o osnovnim informacijama.
Sve ostalo nastaje u samom razgovoru. Zato nemojte mjeriti pripremljenost brojem pročitanih članaka, napisanih odgovora ili sati provedenih u vježbanju.
Ako možete jasno da objasnite ko ste, šta ste do sada radili, zašto želite taj posao i navedete nekoliko dobrih primjera, vjerovatno ste uradili ono što je potrebno. Poslije toga vam više ne treba još jedan savjet, treba vam razgovor.
Često postavljana pitanja
Da, ako počnete učiti odgovore napamet, stalno ih mijenjati ili osjećati sve veću nervozu što više čitate, dodatna priprema može otežati spontanu komunikaciju na intervjuu.
Ne postoji isti broj sati za svakog kandidata. Važno je da poznajete kompaniju i poziciju, možete jasno predstaviti relevantno iskustvo i imate nekoliko konkretnih primjera iz prethodnog rada.
Ne, bolje je pripremiti glavne poruke i primjere nego cijele odgovore. Tako ćete moći da prilagodite odgovor načinu na koji je pitanje postavljeno i razgovor će zvučati prirodnije.
Umjesto intenzivnog ponavljanja, kratko provjerite vrijeme i mjesto razgovora, pripremite potrebnu dokumentaciju i odmorite se. Ono što niste naučili do tada vjerovatno nećete riješiti još jednim dugim krugom pripreme.
Autor:: Nikolina Nedinić
Vođa projekta “Karijerno savjetovanje”